Oglas

"Lov na civile"

Sve o slučaju 'Sarajevo safari': Šta otkriva istraga u Milanu i zašto BiH još nema odgovore?

author
Lejla Mujagić
14. apr. 2026. 14:02
(Photo by Christophe SIMON / AFP)
AFP / CHRISTOPHE SIMON

Priča o takozvanom 'Sarajevo Safariju', koja bi u nekom boljem svijetu možda bila naziv za avanturističku turističku atrakciju, ali u mračnom, ratnom vihoru podrazumijevala je dolaske stranih državljana na položaje oko opkoljenog Sarajeva s ciljem pucanja na civile, krajem prošle godine vratila se u centar pažnje javnosti. Iako se o ovim navodima govori godinama, konkretni pravosudni rezultati i dalje izostaju. Pitanje koje se nameće nije više šta se tvrdi, nego zašto do danas nema epiloga.

Oglas

Danas nove informacije: u Milanu, gdje se vodi istraga ispitan je još jedan potencijalni svjedok - 64-godišnji Italijan koji je ranije tvrdio da se borio u Bosni i Hercegovini na strani agresora te učestvovao u tzv. 'Sarajevo safariju', prenosi La Republica.

Bivši lovac iz regije Alessandria ranije je govorio:

"Da, borio sam se. Nisam vojnik, ali sam išao jer sam oduvijek simpatizirao krajnju desnicu i poznavao sam ljude iz Milana koji su organizirali putovanja (...) Učinio sam to jer mrzim muslimane".

Međutim, tokom saslušanja pred tužilaštvom promijenio je iskaz. Njegova advokatica tvrdi da se ranije samo hvalio, te da nije ni vojno sposoban. Na sudu je negirao sve ranije tvrdnje.

Prije njega, 80-godišnji bivši vozač kamiona također je negirao sve optužbe, kazavši da je u Bosni i Hercegovini tada boravio "poslovno".

Godine tvrdnji bez institucionalnog odgovora

Kako je ranije izvještavao N1, priča o 'Sarajevo Safariju' zasniva se na svjedočenjima koja su se pojavljivala još nakon rata.

Bivši pripadnici Vojske Republike Srpske i drugi svjedoci govorili su o dolascima stranaca na položaje iznad Sarajeva, uz tvrdnje da su, uz novčanu naknadu, dobijali priliku da pucaju na civile.

Ipak, uprkos težini ovih navoda, oni nikada nisu pretočeni u optužnice.

Tema je u javnosti ponovo aktuelizirana nakon novih medijskih sadržaja i istupa svjedoka. Ovi navodi dodatno su potaknuli raspravu o tome da li su institucije propustile istražiti potencijalno jedan od najbizarnijih i najtežih oblika ratnog zločina tokom opsade Sarajeva.

Početkom novembra prošle godine, po prijavi talijanskog novinara Ezija Gavazzenija, u Milanu je otvorena istraga o ovom slučaju.

Istragu u Italiji je otvorio tužilac Alessandro Gobbis protiv NN osoba po optužbama za namjerno ubistvo otežano okrutnošću i iz podlih motiva.

U razgovoru za N1, Gavazzeni je istakao da ga je film "Sarajevo safari" podstakao da pokrene istragu o mogućem prisustvu stranaca, u ovom slučaju konkretno Talijana, ali se spominju i Amerikanci, Kanađani i Rusi, koji su tokom opsade Sarajeva navodno pucali na civile iz zabave, plaćajući da to učine.

"U filmu Sarajevo Safari postoje dva vrlo važna svjedočenja. Jedno je svjedočenje bivšeg kontraktora koji priča da je susreo grupe stranih snajperista, uglavnom Talijana, na brdima oko Sarajeva. Drugo svjedočenje dolazi od bivšeg pripadnika tajnih službi koji to potvrđuje. Sarajevo Safari je za mene bio temelj, polazna tačka. Taj film je prepoznao i javno pokazao fenomen. Ja sam nakon toga započeo vlastitu istragu, koja je otišla i dalje od dokumentarca, iako je film imao veliku zaslugu što je uopšte otvorio temu turista-snajperista", kazao je u razgovoru za N1.

Istovremeno, slučaj je izazvao i reakcije dijela političke i stručne javnosti, uz pozive nadležnim institucijama, prije svega Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, da ispitaju sve dostupne informacije.

Krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH podnijela je još 2022. godine tadašnja gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, a sudeći po odgovoru iz ove institucije za N1, od tada do danas nije napravljen značajan pomak na ovom predmetu.

Upravo Karić je dokumente iz prijave bh. pravosudnim institucijama proslijedila talijanskom novinaru kako bi upotpunila prijavu pred milanskim tužilaštvom.

U februaru ove godine, tek šturo saopštenje Tužilaštva BiH da se u Posebnom odjelu za ratne zločine vodi predmet koji se odnosi na slučaj 'Sarajevo safari' te da se po nalogu tužitelja poduzimaju određene radnje i aktivnosti.

I Gradsko vijeće Sarajeva nedavno je usvojilo rezoluciju kojom se aktuelnom gradonačelniku Samiru Avdiću dopušta da se pridruži krivičnim postupcima na talijanskim sudovima.

OPSADA SARAJEVA

“Sarajevski safari”

Teške optužbe o navodnom pucanju na civile kao metu tokom rata u BiH.

Period 1992–1995
Ubijeni civili 10.000+

⛔ Teške optužbe

Termin se odnosi na svjedočenja da su tokom opsade Sarajeva strani državljani navodno dolazili na položaje Vojske RS i pucali na civile kao na metu.

📰 Svjedočenja iz rata

Bivši učesnici i svjedoci tvrde da su pojedini stranci, uz novčanu naknadu, imali priliku pucati na opkoljeni grad sa okolnih brda.

🏛️ Istrage i institucije

Tužilaštvo BiH je otvorilo predmet kako bi se utvrdile činjenice i eventualna odgovornost za ove navode iz perioda 1992–1995.

⚠️ Teško dokazive tvrdnje

Zbog proteka vremena, nedostatka dokumentacije i ograničenog broja svjedoka, slučaj je kompleksan i izazovan za pravosudne organe.

Pitanje ubijanja sarajevskih civila tokom rata danas je aktuelizirano i tokom posjete austrijskog predsjednika Alexandera van der Bellena BiH. U obraćanju medijima nakon sastanka s austrijskim kolegom, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je naglasio značaj istrage u ovom predmetu.

"To je važno i aktuelno pitanje za BiH, ali je veoma aktuelno pitanje u Milanu, Parizu, Beču, Madridu, Londonu, New Yorku i brojnim drugim metropolama. BiH je tokom 90-ih godina bila izložena brutalnoj agresiji. Između ostalog, građani Sarajeva su, posebno civili, masovno stradali na najsvirepiji način. O tome postoje i presude najviših sudova Ujedinjenih nacija, ali mi u BiH još ne znamo punu istinu" .

Između svjedočenja i izostanka presuda

Jedan od ključnih problema u vezi sa 'Sarajevo Safarijem' jeste činjenica da, uprkos ozbiljnosti optužbi, ne postoje pravosnažne sudske presude koje bi potvrdile ove navode.

Kako je N1 ranije podsjećao, mnogi zločini počinjeni tokom opsade Sarajeva još uvijek nisu u potpunosti rasvijetljeni, a pojedini slučajevi nikada nisu dobili sudski epilog. U tom kontekstu, 'Sarajevo Safari' ostaje otvoreno pitanje: da li je riječ o pojedinačnim incidentima ili o organiziranoj praksi.

Ako bi se navodi o 'Sarajevo Safariju' pokazali tačnim, to bi značilo da su strani državljani učestvovali u ratnim zločinima nad civilima, uz potencijalno postojanje mreže koja je takve aktivnosti omogućavala.

Već sada se špekulira o državljanima mnogih zemalja da su bili učesnici svirepih ubijanja, a neke od njih su Švicarska, Italija, Njemačka, Kanada...

Otvoreno pitanje za institucije

Više od dvije decenije nakon završetka rata, 'Sarajevo safari' ostaje bez konačnog odgovora. Postoje svjedočenja i brojni medijski navodi, ali ne i sudski utvrđene činjenice niti pravosudni epilog.

Iako su određene istrage pokrenute, prije svega izvan Bosne i Hercegovine, ključni rezultati i dalje izostaju, a u domaćem pravosuđu nema vidljivog napretka.

Zato se pitanje danas ne svodi samo na to šta se dogodilo, već i na to zašto, uprkos godinama dostupnih tvrdnji i interesu javnosti, ovaj slučaj još nije dobio jasan i konačan odgovor.

Upravo to 'Sarajevo safari' čini jednim od najupečatljivijih simbola nerazjašnjenih pitanja iz perioda opsade Sarajeva, i testom spremnosti institucija da se suoče s njima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama